St. Peterburg je grad veličanstvene ljepote i jedan od simbola velikog imperija, ruskog carstva. Prije samo tri stoljeća ruski car Petar Veliki počeo je gradnju toga grada i odlučio da će sve biti u velikom stilu. Nadahnuo se europskim gradovima, i to o Venecijom i Amsterdamom, te je nakon osvajanja švedske utvrde Nyenskans i grada Nyena na rijeci Nevi zaposlio velik broj arhitekata, graditelja, inženjera i svih ostalih stručnjaka raznih profila iz cijele Europe kako bi mu pomogli u stvaranju novoga, modernoga grada. Slijedeći careve želje i nadahnuće te donoseći utjecaje iz svojih domovina, udružene su snage stručnjaka stvorile zaista moderan, kozmopolitski grad koji je nadmašio i samu Moskvu.

Grandiozne palače

St. Peterburg leži na obalama rijeke Neve koja sa svojim pritokama Sestrom, Okhtom i Izhorom čini cijelu mrežu značajnijih rijeka tog područja. Nastavljajući se na carsku tradiciju, grad i danas ubrzano slijedi kretanja u gospodarstvu, financijama i industriji, i u njega se mnogo ulaže. Mnoge industrije smjestile su svoje središte upravo u ovom gradu. Uz sve to, još 1837. godine na tom je području sagrađena prva ruska željeznica, pa je danas baš St. Peterburg zadnja (ili prva) postaja na poznatoj Transsibirskoj željeznici. Na početku je grad imao desetak mostova koji su uglavnom premošćivali manje potoke, no prema planovima i zamislima cara Petra, građani su se trebali kretati čamcima i brodovima, a u zimskim mjesecima, kad se voda smrzne, sanjkama i zapregama. I nakon njegove smrti gradnja mostova je nastavljena pa danas grad ima čak 22 mosta preko rijeke Neve i čak 342 mosta preko kanala i rijeka. St. Peterburg je poznat i kao grad palača, a jedna od najstarijih je Ljetna palača, prilično jednostavna ljetna rezidencija sagrađena za cara Petra I. Rezidencije građene u doba baroka grandioznije su, pri čemu se izdvajaju palače Kikin i Mensikov, koje je projektirao Talijan Domenico Trezzini. Najraskošnija od svih palača (ako se uopće može odrediti koja je najraskošnija) je Zimski dvorac, golemo zdanje s više od 600 soba i blještavim luksuznim interijerima gdje je danas smješten Muzej Ermitaž.

Druga odrednica St. Peterburga su brojne crkve, katedrale i hramovi, koji su do 1917. bili u vlasništvu Crkve, a danas su većim dijelom u vlasništvu vlade koja ih je tada preuzela. No, danas se polako vraćaju u prvobitno vlasništvo. Najveća u gradu je katedrala Sv. Izaka, ujedno i najveća katedrala s pozlaćenom kupolom na svijetu.
Gradila se 40 godina, pod budnim okom arhitekata Augusta de Montferranda i Vasilyja Stasova. Katedrala Kazan na Prospektu Nevsky nacionalni je simbol stila empire i građena je po uzoru na vatikansku crkvu Sv. Petra. St. Peterburg ima i drugu najveću sinagogu u Europi, koja je otvorena 1893., a to je i prvi grad u Europi koji je imao budistički hram, otvoren i posvećen 1914. zatim zatvoren od 1935. do 1991. godine.